Minerali

Minerali

MINERALI

Minerali su anorganski kemijski elementi. Oni čine 4,5% naše tjelesne mase, a glavnina ih se nalazi u kostima. Ne možemo ih stvoriti ni potrošiti i cijeli ih život moramo unositi putem hrane, vode i lijekova. Minerali su neophodni za izgradnju enzima, hormona, hemoglobina, strukturnih bjelančevina, vitamina, a preko njih utječu na gotovo sve sastojke ljudskog organizma. Svaki mineral ima svoju specifičnu funkciju i međusobno su jako povezani.

Kalcij

Mineral kalcij ima ključnu ulogu u zdravlju kostiju. On je važan za rast nove kosti i u održavanju čvrstoće kostiju. Suplementi kalcija su standard za liječenje i prevenciju osteoporoze i osteopenije. Kalcij  se nalazi u  mnogim antacidima. Liječnici također koriste kalcij za kontrolu visoke razine magnezija, fosfora i kalija u krvi. Postoji dobar dokaz da kalcij može pomoći u sprječavanju ili kontroli visokog krvnog tlaka. On također može smanjiti simptome PMS a ima i  važnu ulogu u prevenciji određenih vrsta raka. Kalcij s vitaminom D, na primjer, može pomoći u zaštiti od raka dojke u žena u premenopauzi.

Ljudi u najvećem riziku od nedostatka kalcija su žene u postmenopauzi i osobe koje su netolerantne na laktozu i vegani.

Preporučena doza kalcija za žene do 19-50 godina je 1000 mg / dan, za žene starije od 51 godina preporučene doza je 1.200 mg / dan, a za muškarce 1000 mg / dan. Ako smatraju potrebnim liječnici mogu preporučiti veće doze. Žene koje su trudne ili doje ne trebaju unositi dodatni kalcij. U principu, to je najbolje da se kalcij dodataka s hranom. Za bolju apsorpciju, nemojte uzeti više od 500 miligrama kalcija od jednom, pa ukupnu dnevnu dozu podijelite u više manjih . Za bolju resorpciju kalcija trebaju i dovoljne količine vitamina D i magnezija.

Dobri izvori kalcija su: mlijeko, sir, jogurt, brokula, kelj i kineski kupus, cjelovite žitarice, proizvodi od soje, tofu

Željezo

Željezo je važno za stvaranje zdravih crvenih krvnih stanica ( eritrocita)  tako da je to mineral koji je neophodan za život.  Ako u organizmu nema dovoljno željeza razvit će se anemija. To je manjak eritrocita. Anemija može uzrokovati umor i brojne druge simptome. Anemiju mogu uzrokovati trudnoća, obilne menstruacije, bolest bubrega ili kemoterapija

Željezo se najčešće preporučuje za dojenčad i malu djecu, kod djevojaka i žena koje su trudne ili u reproduktivnoj dobi kako bi se spriječio razvoj anemije.

Za većinu ljudi, dobra prehrana osigurava dovoljno željeza. Prirodni izvori željeza su meso, riba i perad, povrće, kao što su špinat, kelj, brokula, sušeno voće i orašasti plodovi, grah, leća, grašak, hrana obogaćena željezom kao što su neke žitarice i kruh.

Organizam lakše i bolje resorbira željezo porijeklom iz životinjskih izvora. Željezo koje se nalazi u namirnicama biljnog porijekla će se bolje resorbirati ako uzimate  voće ili povrće koje je bogato vitaminom C (npr crvena paprika, kivi, naranče).

Magnezij

Magnezij je mineral koji je neophodan za normalno funkcioniranje organizma. Pomaže u održavanju normalnog  krvnog tlaka, u održavanju jakih i zdravih kosti a važan je i u održavanju normalnog rada srca. Stručnjaci tvrde da odrasle osobe koje konzumiraju manje od preporučene količine magnezija  imaju veću vjerojatnost da će razviti bolesti srca, dijabetesa  i nekih oblika raka. Također, niska razina magnezija  je faktor rizika za razvoj osteoporoze. Magnezij je i  glavni sastojak u mnogim antacidima i laksativima.

Nedostatak magnezija može nastati kod onih ljudi koji imaju bolesti bubrega, probavne bolesti kao što je Chronova bolest, starije odrasle osobe, kod uzimanja nekih antibiotika, ljekova za dijabetes, ljekova koji se koriste za liječenje refluksa želučane kiseline (Inhibitori protonske pumpe ), alkoholičara.

Preporučeni dnevni unos (RDA) magnezija za  žene od 19 do 30 godina je 310 mg / dan, za žene 31 i više godinaje 320 mg / dan. Kod  trudnica je preporučena doza od 350 mg / dan do  400 mg / dan ovisno o dobi trudnice. Za muškarce od 19do 30 godina preporučena doza je 400 mg / dan, a za muškarce od 31 godina i više 420 mg / dan

Prirodni izvori magnezija su zeleno, lisnato povrće, poput špinata, orašasto voće, grah, grašak, soja i cijelovite žitarice.

Kalij

Kalij je mineral koji je neophodan za pravilan rad srca i bubrega. Nedostatak kalija je povezan s rizikom od visokog krvnog tlaka, bolesti srca, moždanog udara, artritisa, raka, probavnih poremećaja, i neplodnost.

Nedostatak kalija je češći kod ljudi koji koriste neke ljekove kao što su diuretici i određene kontracepcijske pilule, kod onih koji rade fizički zahtjevne poslove, kod sportaša, imaju probavne bolesti ili poremećaj prehrane, kod pušaća,  alkoholičara i narkomana.

Dobri izvori prirodnog kalija su banane, avokado, orašasti plodovi, poput badema i kikirikija, agrumi, lisnato, zeleno povrće, mlijeko, krumpir. Treba voditi računa o tome da kuhanje može uništiti kalij u nekim namirnicama.

Cink

Cink je važan za snažan imunitet i pomaže kod zacjeljivanja rana. Cink je postao popularan tretman za prehlade. Pomaže u borbi protiv infekcija i zacjeljivanje rana te u terapiji  akni. Ljudi kod kojih će nastati manjak cinka su  vegetarijanci, žene koje doje, alkoholičari  i ljudi koji imaju lošu prehranu, kao i osobe sa bolestima probavnog sustava.

Ako uzimate dodatke cinka, uvijek ga uzimajte sa hranom kako biste izbjegli iritaciju želuca. Za prehlade, cink tablete treba uzeti  u roku od 24 sata od početka simptoma prehlade. Potom se pastile s cinkom uzimaju svaka dva do tri sata,  sve dok se  simptomi  prehlade ne povuku.

Dobri prirodni izvori cinka su crveno meso, perad, kamenice, cjelovite žitarice, grah i orasi.