Zika virus

Zika virus

ŠTO JE ZIKA VIRUS I KAKO SE PRENOSI

Zika virus je prvi put  izoliran u Ugandi  1947. godine  kod majmuna iz šume Zika, po čemu je i dobio ime. Virus se inače redovito pronalazi u različitim životinjskim vrstama kao što su orangutani, slonovi, zebre.  Prvi slučaj infekcije čovjeka zabilježen je u Nigeriji 1952. godine.

Virus uglavnom prenosi azijski tigrasti komarac Aedes aegypti  koji prenosi i denga groznicu i žutu groznicu.Treba naglasiti kako velik broj drugih vrsta komaraca roda Aedes također može prenijeti infekciju. Ostali načini zaraze su prijenos s majke na dijete preko posteljice ili za vrijeme poroda, a u medicinskoj literaturi se sugerira i mogućnost prijenosa spolnim putem te transfuzijom krvnih pripravaka.

Do 2007. godine Zika virus bio je karakterističan samo za tropsku Afriku i jugoistočnu Aziju a 2007 godine se proširio na južnom pacifiku. Godine 2015. započela je najveća epidemija dosad.

Zbog eksplozivnog širenja epidemije te sve većih broja zabilježenih slučajeva u putnika-povratnika u Europi, u siječnju 2016. godine Američki centar za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) izdao je preporuku o odgađanju putovanja u zemlje gdje su zabilježene epidemije, što zapravo čini većinu zemalja Središnje i Južne Amerike.

Simptomi bolesti

Samo jedna od pet zaraženih osoba će imati simptome bolesti. Glavni simptomi akutne infekcije su vručica, glavobolja, kožni osip, upala očne spojnice, bolovi u mišićima i zglobovima. No, većina ljudi nema nikakve simptome bolesti. Bolest obično traje 2 do 7 dana i u pravilu prolazi spontano bez težih komplikacija i smrtnih ishoda

U rijetkim slučajevima zika virus može uzrokovati Guillain-Barre sindrom. To je poremećaj koji može izazvati djelomičnu ili potpunu paralizu, obično u nogama. Paraliza je najčešće privremena. Najviše slučajeva je zabilježeno u velikoj epidemiji u francuskoj Polineziji zbog čega se misli da virus može uzrokovati i neurološke komplikacije ali to za sada nije dokazano.

Zika virus i trudnoća

Iako još uvijek nema pravih dokaza, epidemiološka situacija ukazuje da žene koje se zaraze virusom tijekom trudnoće i to u bilo kojem tromjesečju,  imaju povećan rizik od rađanja djece s mikrocefalijom. Kod mikrocefalije dolazi do prestanka rasta glave djeteta sa fatalnim oštećenjima mozga. Vrlo često dolazi i do spontanog pobačaja ili mrtvorođenosti.

Zbog toga je američki centar za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) 13.travnja objavio da Zika virus uzrokuje mikrocefaliju novorođene djece zaraženih trudnica.

Brazil i nekoliko drugih zemalja su savjetovali ženama da odgode trudnoću.

CDC također savjetuje da ljudi koji su živjeli ili putovali u područje sa zika virusom a imaju trudnu partnericu ili koristiti kondome ili se suzdrže od seksa tijekom trudnoće.

Nadalje savjetuje trudnicama i ženama koje planiraju trudnoću da izbjegavaju putovanja u zemlje gdje prema podacima SZO vlada epidemija.

CDC daje preporuku trudnicama i ženama koje planiraju trudnoću a koje moraju putovati u područja sa zika virusom  da se konzultiraju sa svojim  liječnikom kako da se zaštite od uboda komarca  tijekom putovanja

Popis zemalja u koje trudnice ne bi trebale putovati prema SZO

Američka Samoa, Argentina, Aruba, Barbados, Belize, Bolivija, Bonaire, Brazil, Cape Verde, Kolumbija, Kostarika, Kuba, Curacao, Dominika, Dominikanska Republika, Ekvador, El Salvador, Fidži, Francuska Gvajana, Grenada, Guadeloupe, Gvatemala, Gvajana, Haiti, Honduras, Jamajka, Kosrae, Maršalovi Otoci, Martinique, Meksiko, nova Kaledonija, Nikaragva, Panama, Papua Nova Gvineja, Paragvaj, Peru, Portoriko, Saint Barthelemy, Sveta Lucija, Saint Martin / Sint Maarten, Samoa, Sveti Vincent i Grenadini, Surinami, Tonga, Trinidad i Tobago, Američki Djevičanski Otoci, Venecuela

Liječenje

Liječenje je simptomatsko i sastoji se od nadoknade tekućine, te primjene lijekova za sniženje temperature, smanjenje bolova, odnosno ublažavanje svrbeža koji prati osip.

Davanje acetilsalicilne kiseline i drugih nesteroidnih protuupalnih lijekova se izbjegava zbog povećanog rizika od hemoragičnog sindroma koji se javlja kod drugih flavivirusnih bolesti.

 

Prevencija

Budući da ne postoji cjepivo ili lijek za prevenciju infekcije virusom Zika, važno je provoditi mjere osobne zaštite od uboda komaraca roda Aedes koje podrazumijevaju:

– Korištenje sredstava za odbijanje komaraca (repelenata) tijekom cijelog dana, a naročito od zore sve do sumraka uz strogo pridržavanje uputa na proizvodu.

– Repelenti na bazi DEET-a se ne preporučaju za djecu mlađu od dva mjeseca, a trudnice ih mogu koristiti, strogo prema uputi proizvođača.

– Nošenje svjetle odjeće (sa dugim rukavima i nogavicama) koja pokriva što veću površinu kože.

– Boravak u klimatiziranim prostorima i korištenje zaštitnih mreža na prozorima i vratima.

– Korištenje mreža protiv komaraca za spavanje na otvorenom ili u prostorijama nezaštićenim od komaraca.

Važno je pravovremeno, sukladno Zakonu o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti, na razini lokalne zajednice planirati i provoditi preventivne dezinsekcijske mjere suzbijanja komaraca.

Jednako je važno upoznati stanovništvo o potrebi redovitog (barem jednom tjedno) pražnjenja ili pravilnog pokrivanja otvorenih spremnika s nakupljenom vodom. Naime, tigrasti komarac je invazivna vrsta što znači da se brzo širi zahvaljujući svojoj sposobnosti brzog razmnožavanja i lakog prilagođavanja novim područjima. Na našem području najčešće se razvija u naseljima, u umjetnim leglima: odbačene posude i predmeti koji zadržavaju kišnicu, nepoklopljene posude s vodom, kante za zalijevanje u vrtovima, odložene gume (automobilske i dr.) na otvorenome, vaze u okućnicama ili na grobljima, nepropisno odbačen otpad u okoliš, ulični slivnici u kojima stoji voda, plitice za cvijeće te brojni drugi predmeti koji zadržavaju vodu.

Najvažnija mjera u sprječavanju razvoja i širenja tigrastih komaraca je uklanjanje legla. Zbog toga i sami građani svojom informiranošću i odgovornim ponašanjem mogu jako pridonijeti smanjenju raširenosti tigrastog komarca u svom okolišu na našem području.

Preporuke za putnike po povratku iz rizičnog područja

– Trudnice koje su boravile u rizičnom području trebaju se javiti ginekologu po povratku, čak i ako nemaju simptome bolesti i spomenuti svoje putovanje radi odgovarajućeg daljnjeg praćenja trudnoće.

– Svaki putnik koji unutar tri tjedna po povratku iz navedenih rizičnih mjesta razvije opisane simptome treba obavezno kontaktirati svog liječnika i napomenuti da je boravio u rizičnom području.

– U svrhu zaštite trudnica, muškarcima koji su se vratili iz rizičnih područja preporuča se primjena zaštite kondomima tijekom spolnog odnosa sa trudnom partnericom do kraja trudnoće.

– Dobrovoljnim davateljima stanica i tkiva ljudskog podrijetla (krvi, krvnih pripravaka i dr.) povratnicima iz rizičnih područja radi predostrožnosti se preporuča odgoda četiri tjedna.

– Kod osoba koje nakon povratka iz rizičnih zemalja razviju simptome bolesti potrebno je provoditi mjere zaštite od uboda komaraca (zaštitne mreže za krevete, prozore i vrata) da bi se spriječilo širenje infekcije na domicilne komarce i tim putem na druge ljude.

Rizik širenja virusa Zika na području Europe i Hrvatske

U Europi je do sada zabilježeno četiristotinjak uvezenih slučajeva Zika bolesti kod osoba koje su prethodno boravile u područjima zahvaćenim epidemijom. Postoji potencijalna mogućnost daljnjeg širenja virusa od uvezenih slučajeva unutar Europe, s obzirom da je tigrasti komarac prisutan u brojnim dijelovima Europe, prvenstveno oko Sredozemlja pa i u Hrvatskoj, iako do sada nije zabilježeno ni opisano daljnje širenje Zika virusne infekcije tigrastim komarcem (Ae. albopictus) od uvezenih slučajeva u Europi. Zabilježen je prijenos Zika virusa spolnim putem od uvezenih oboljelih osoba u nekim europskim zemljama (Francuska i Italija)

Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) objavila je kako se očekuje se da će se zika virus u narednih nekoliko tjedana, odnosno do ljeta, proširiti na Europu, no rizik od zaraze uglavnom će biti ‘nizak’ do ‘umjeren’.

WHO tvrdi da je velik rizik da će se virus pojaviti u područjima gdje živi vrsta komarca Aedes aegypti. Europski centar za kontrolu i sprječavanje bolesti izvijestio je kako je ta vrsta komaraca zabilježena na Madeiri u portugalskom arhipelagu te na sjeveroistočnoj obali Crnog mora (južna Rusija i Gruzija).

Umjerena je mogućnost da će se virus pojaviti u 18 europskih zemalja gdje živi druga, endemska vrsta komaraca – Aedes albopictus.

Te zemlje su: Albanija, Bosna i Hercegovina, Bugarska, Hrvatska, Francuska, Njemačka, Grčka, Gruzija, Izrael, Italija, Malta, Monako, Crna Gora, Rumunjska, San Marino, Slovenija, Španjolska, Švicarska, Turska i Vatikan.

Postoji niska ili gotovo nikakva mogućnost da će se virus prošiti u ostalih 36 europskih država.

WHO upozorava da je najveća opasnost od zaraze u kasno proljeće i tijekom ljeta, te kako 41 od 53 europske zemlje ima dobre kapacitete za borbu protiv virusa.