Žučni kamenci

Žučni kamenci

O žučnim kamencima običavamo nešto više pisati u predblagdansko vrijeme kada se okupljamo uz bogate blagadanske stolove i priuštimo si veći kalorijski unos, bez posebnog pridavanja pozornosti količini i sastavu namirnica koje unosimo u organizam. Česti gastroenterološki problem koji se javlja tih dana je „buđenje“ žučnih kamenaca provocirano težim i masnijim obrocima hrane.

Što su žučni kamenci i koliko su učestali u općoj populaciji?

Ukoliko ste žena u reproduktivnoj dobi, starosti oko četrdeset godina i s prekomjernom tjelesnom težinom, onda ste prema svjetskoj literaturi idealan kandidat za nastanak žučnih kamenaca. Inače, žučni kamenci se vrlo učestalo javljaju u općoj populaciji, te je poznato da čak oko 10% ukupnog stanovništva, te više od 30% ljudi u dobi iznad 65 godina imaju ovaj problem. Riječ je o primarno benignoj patologiji s obzirom da žučni kamenci u mirovanju mogu biti prisutni u organizmu godinama i ne pričinjavati bolesniku nikakve poteškoće. No provocirani obrokom, ili nekim drugim stresom kojemu je organizam bio izložen, mogu dovesti do patoloških stanja kao što su upala žučnog mjehura uzrokovana žučnim kamencima (upala žučne vrećice, akutni kolecistitis), pomicanja žučnih kamenaca iz žučnog mjehura u žučne vodove koji time mogu biti začepljeni i dovesti do posljedične žutice (žutica uzokovana otežanim odtokom žuči, opstrukcijski ikterus), te konačno i upalom gušterače koja je putem žučnih vodova povezana sa žučnim mjehurom (akutni bilijarni pankreatitis).

Osnovni biokemijski poremećaj koji je najčešći preduvjet za nastanak žučnih kamenaca jest stvaranje žuči prezasićene kolesterolom. Smanjena kontraktilnost žučnog mjehura koja se javlja u starijih ljudi također pridonosi nastanku i stvaranju žučnih kamenaca. S vremenom, ukoliko stvaranje žuči prezasićene kolesterolom potraje, dolazi do stvaranja male jezgre budućeg kamenca, tzv. kolesterolskih kristala, oko čije jezgre taloženjem s vremenom nastaje kamenac. U kliničkoj praksi najčešće se susrećemo s kolesterolskim kamencima, premda postoje i druge vrste kamenaca kao što su pigmentni kamenci čiji je uzrok povećano izlučivanje žučnog pigmenta bilirubina, i orijentalni kamenci uzrokovani bakerijskom infekcijom ili infestacijom žuči.
Žučni kamenci se dijagnosticiraju ultrazvučnim pregledom, a ova pretraga ujedno predstavlja i zlatni standard za dijagnosticiranje i praćenje ovog problema. U razlikovanju bolova uzrokovanih žučnim kamencima (tzv. bilijarna kolika) od razvoja akutne upale žučnjaka pomoći će nam vađenje krvi i praćenje laboratorijskih parametara upale (leukociti, CRP).

Kako prepoznati žučne kamence?

Veliko postotak bolesnika sa žučnim kamencima nema nikakve smetnje u onom periodu kada kažemo da kamenci „miruju“ u žučnjaku. Podražajni obrok, posebno masnijom hranom dovodi do pojačanog gibanja žučnjaka. Upravo ta mobilnost žučnog sadržaja zajedno s kamencima podražava stijenku žučnog mjehura, a može doći i do pomicanja obično sitnijih kamenaca u žučne vodove. Upravo ovi događaji proizvode kod bolesnika tegobe koje se manifestiraju prije svega bolovima pod desnim rebranim lukom. Ovi bolovi mogu biti vrlo jakog intenziteta, bolesnici ih najčešće opisuju kao grčevite, vrlo jake, koji “ obaraju s nogu“, poput porođajnih i sl. Ovi bolovi također mogu biti praćeni povišenom tjelesnom tempraturom koja je obično znak nastanka upale žučnjaka, te mučninom i povraćanjem. Bolovi pojasastog karaktera, koji se šire pod oba rebrana luka i sijevaju u leđa znak su razvoja akutne upale gušterače. Ukoliko imate ovakve tegobe obavezno se morate odmah javiti liječniku.

Kako danas liječimo žučne kamence?

Žučni kamenci mogu se izliječiti jedino operacijom. Ne postoje pripravci niti lijekovi koji mogu „otopiti“ kamence. Današnja standardna operacija kojom se vade kamenci jest laparoskopska operacija vađenja cijelog žučnog mjehura (kolecistektomija) koja predstavlja operaciju bez klasičnog velikog operativnog reza. Vrstu operacije (laparoskopska ili klasična) određuje kirurg, a laparoskopskoj operaciji kirurg se priklanja ukoliko procijeni da će biti uspješna, odnosno to u najvećem broju slučajeva znači da je upala žučnjaka nekomplicirana. Ponekad operacija može započeti laparoskopskim putem a završiti klasičnim operativnim rezom. Danas su indikacije za operaciju žučnjaka simptomatska kolelitijaza (učestali bolovi pod desnim rebranim lukom uzrokovni žučnim kamencima), akutni kolecistitis u roku od 72 sata od početka bolova odnosno prema procjeni kirurga, te bolesnici sa šećernom bolesti koji nemaju nikakve simptome a u kojih su dokazani žučni kamenci. Upravo ovi bolesnici skloni su razvoju upale žučnjaka koja nema nikakve ili minimalne simptome, odnosno može ostati neprepoznata i time predstavljaju populaciju povećanog rizika za nastanak komplikacija, prije svega akutne upale gušterače.